Poima

Poima

 

a river in Krasnoiarsk Krai and Irkutsk Oblast, RSFSR, a left tributary of the Biriusa (Enisei River basin). It measures 382 km long and drains an area of 8,640 sq km. The Poima originates in the northern spurs of the Vostochnyi Saian. It is fed primarily by snow. There is high water from April through June. The mean flow rate 205 km from the mouth is approximately 13 cu m per sec. The river freezes in the second half of October or early November, and the ice breaks up in late April or early May. Timber is floated on the Poima.

Mentioned in ?
References in periodicals archive ?
u hrvatskom drijemati--drijemez, klonuti--klonuce, vibrirati--vibracija), asimetriju izmedu izvodenja glagola iz imenica s jedne strane i imenica iz glagola s druge objasnjavaju razlicitim diskursnim ulogama nominaliziranih glagola i verbaliziranih imenica: dok se nominalizacijom oznacava dogadaj koji se poima kao stvar (entitet), verbalizacijom se ne oznacava stvar (entitet) poiman kao dogadaj, vec se jednostavno oznacava dogadaj povezan s kakvim entitetom.
inherentne fleksije nisu obvezne, one ipak sudjeluju u recenicnoj sintaksi, zbog cega ih se cesto poima kategorijama fleksije (npr.
Krasnoyarsk, Dhu-AlQa'dah 19, 1432, Oct 17, 2011, SPA -- Nine people have been killed in a fire in a private house in the Nizhnyaya Poima settlement the Krasnoyarsk Territory, the press service of the Russian Emergencies Situations Ministry's (EMERCOM) department for the Krasnoyarsk Territory reported on Monday.
Talking to media after the meeting, Chairperson Yasmin Rehman said that Railway Scrap has reportedly been sold out to a company namely PoIMA Trading Company without giving any tender notice adding that railway officials are reportedly involved in this illegal selling of railway scrap.
Jedno od kljucnih opazanja jest da se muski rod poima kao neutralan, a da je zenama katkad cak ugodnije kad im se obracaju u muskom rodu, odnosno u muskom obliku, jer se u tom slucaju ne osjecaju kao "posebna podvrsta".
Jezicnu kulturu autorica poima kao utjecaj drustva na jezik, ne samo na standardni, vec se taj utjecaj mora ostvari vati u svim varijetetima nekoga konkretnog jezika, znaci i u regionalnim govorima i narjecjima.
U drugome poglavlju autor istrazuje znacenje vremena u svakodnevnom zivotu i nacin na koji covjek poima vrijeme.
U svjetlu odmaka od tradicionalnih odredenja identiteta, gdje se ovaj koncept obicno poima kao svojevrstan raster kroz koji pojedinac prolazi u pojedinim zivotnim fazama, autorica ga definira kao jezicno i medijski konstruiranu individualnost i socijalnost, kao natpojam za viseslojno--fraktalne, kolazne identitete u individualiziranom i pluraliziranom, tehnologiziranom te digitalno umrezenome postmodernom drustvu.